Baner

Intervju Predsjednika Senata, Miroslava Ivaniševića za dnevni list Pobjeda

Podgorica, 09.11.2012.godine- Državna revizorska institucija nije „lovac na greške“ već eksterna revizija koja u fokusu ima sistemski pogled, kojim će se unaprijediti pravilnost, efikasnost i racionalnost upotrebe javnih sredstava – kazao je u intervjuu za Pobjedu, Predsjednik Senata, Miroslav Ivanišević komentarišući česte ocjene u javnosti da nema mnogo koristi od nepravilnosti koje državni revizori otkrivaju kad ne procesuiraju krivične i prekršajne prijave.

- Često se u javnosti komentariše da DRI pronalazi nedostatke i nepravilnosti, ali kakva je korist od toga kada ne procesuira krivične i prekršajne prijave. Da bi procesuirali prijave, treba da imamo osnov za to. Državna revizorska institucija nije nadležna za procesuiranje prekršajnih prijava, osim po novoj nadležnosti iz Zakona o finansiranju političkih partija. Za podnošenje krivične prijave, neophodno je da neka nepravilnost nosi u sebi biće krivičnog djela- namjeru, zloupotrebu, materijalnost i sl.

Pobjeda: Da li je DRI u bilo kojem slučaju obavijestila nadležne organe, odnosno tužioca? Ako jeste, u kojim slučajevima?

Ivanišević: DRI nije organ gonjenja niti specijalizovani državni organ za krivične prijave. U principu, nijesmo ni “lovci na greške”, već eksterna revizija koja u fokusu ima sistemski pogled, kojim će se unaprijediti pravilnost, efikasnost i racionalnost upotrebe javnih sredstava. Ukoliko tokom revizije utvrdimo da postoji osnovana sumnja da je učinjeno krivično djelo, naravno da ćemo procesuirati krivičnu prijavu.

Izvještaji DRI su javni, dostupni svima na web stranici Institucije, praktikujemo da Godišnji izvještaj i u papirnoj formi dostavljamo Tužilaštvu i Upravi policije i poznato je da su u šest slučajeva Tužilaštvo i Policija vršili istrage u nastavku naših revizija, i da niti u jednom slučaju nijesu pronašli da je bilo krivičnog djela.

Poznati je takođe da sistemski (organski) Zakon o budžetu u najvećem broju slučajeva ne predviđa sankcije. Zbog činjenice da ima prekršaja i nepravilnosti koje se ponavljaju iz godine u godinu, predlažemo da se razmotri mogućnost uvođenja sankcija za kršenje Zakona o budžetu.

Pobjeda: Revizija DRI-a otkrila je mnoge nepravilnosti u radu Vlade, institucija, javnih preduzeća. Gotovo da nema institucije ili preduzeća čiji rad je čist.

Ivanišević: Nepravilnosti u radu postoje i na njih, kao i uvijek, profesionalno i objektivno ukazujemo. Uz to naši nalazi i konstatacije su nesporni što smatram najbitnijim za autoritet Institucije. Možda je ove godine interesovanje medija veće nego ranijih godina, pa se može pomisliti da je nepravilnosti više nego ranije.

Želim da ukažem na nešto što nije posebno istaknuto u medijima, a što je sublimat revizije Završnog računa budžeta za 2011, a to je da je DRI dala uslovno mišljenje u kome se konstatuje da su “revizijom pravilnosti u najvećoj mjeri potvrđeni iskazani iznosi u završnom računu”, da “završni račun u najvećem dijelu daje istinit  i objektivan prikaz iskazanih primitaka i izdataka na gotovinskoj osnovi“. Da je utvrđeno da su sve transakcije evidentirane na osnovu vjerodostojne dokumentacije, ali i da su utvrđena određena odstupanja koja su opredijelila izraženo mišljenje. Pomenuta odstupanja se prvenstveno odnose na neprimjenu ili nedosljednu primjenu zakonskih i podzakonskih propisa, kao i u manjoj mjeri na nedostatke u sistemu evidentiranja neizmirenih obaveza, prikupljanja pojedinih javnih prihoda, nefunkcionisanje unutrašnje kontrole u pojedinim slučajevima, kao i na nenamjensku potrošnju na pojedinim budžetskim pozicijama utvrđenim u postupku revizije”.

Dakle, iz iskazanog mišljenja proizilazi da je u odnosu na prethodne godine unaprijeđen kvalitet evidencije, tačnost povećana, transparentnost javnih finansija na zavidnom nivou.

Pobjeda: Gdje je onda ključni problem?

Ivanišević: Kada je u pitanju primjena propisa kod potrošačkih jedinica ne primjećuje se napredak, gdje se u osnovi nalazi najveći dio nepravilnosti i pogrešne primjene. Upravo u tom dijelu sugerišemo da u narednom periodu potrošačke jedinice unaprijede svoj rad u smislu uspješnijeg upravljanja i unaprijeđenja ekonomičnosti, efikasnosti i efektivnosti korišćenja javnih sredstava.

Pobjeda: Kako ste zadovoljni saradnjom institucija i preduzeća sa DRI i da li se događa da do nekog dokumenta ili podatka ne možete da dođete? Da li se iz godine u  godinu smanjuje broj, vrsta i težina prekršaja?

Ivanišević: Zadovoljni smo saradnjom sa subjektima revizije, vjerujem da su subjekti revizije prepoznali namjeru DRI da sa njima gradimo partnerski odnos. U najvećem broju slučajeva nemamo problema u komunikaciji i sa dostavom zahtjevane dokumentacije. Što se tiče prihvatanja preporuka, može se konstatovati dobar trend u realizaciji preporuka, iz godine u godinu sve je veći broj realizovanih preporuka.

Najpreciznije rečeno ne primjećujemo opstrukciju subjekata revizije kada je u pitanju realizacija preporuka. Ako se neke preporuke sporije realizuju ili se ne realizuju, razlog je najviše što se neke preporuke odnose na više subjekata ili više nivoa u organizaciji uprave.

Pobjeda: Kako procjenjujete poziciju u sistemu i domete DRI nakon osam godina?

Ivanišević: U prvom razgovoru za vaš list, nakon što sam prije skoro šest godina preuzeo funkciju predsjednika Senata DRI, naglasio sam da je, pored uspostavljanja i razvoja institucionalnog okvira za kvalitetnu eksternu reviziju javnog sektora i kadrovskog jačanja DRI, važno i njeno prepoznavanje u sistemu i javnosti. Danas je DRI izrasla u snažnu, kompetentnu i nezavisnu instituciju koja uspjeva odgovoriti složenom zadatku kvalitetne i objektivne revizije i kontrole javne potrošnje. U praktičnom radu i djelovanju, svojim profesionalnim i objektivnim pristupom, uspjeli smo da budemo prepoznati i kod referentnih međunarodnih subjekata i organizacija.

DRI je postala punopravna članica EUROSAI-a i INTOSAI-a, veoma razvila međunarodnu saradnju, i svojim je razvojem, usklađenim sa međunarodnim standardima i praksom, pokazala da predstavlja jedan značajan dio uspješnog reformskog procesa javnih finansija u Crnoj Gori.

Pobjeda: U Mišljenju i izvještajima Evropske komisije u poslednje tri godine ističe se kontinuiran napredak DRI i njen uticaj na jačanje javnih finansija, kao i na povećanje odgovornosti javne administracije. Ipak sugeriše se dalje jačanje kapaciteta DRI i njene nezavisnosti, posebno finansijske.

Ivanišević: Pohvale, posebno kada dolaze sa tako autoritativne adrese, gode ali i obavezuju. U svakom slučaju potreba i prostor za daljim jačanjem DRI postoji i upravo smo izradom i usvajanjem Strategije razvoja naše institucije za period 2012-2017. g. definisali sljedeće strateške ciljeve i to: unapređenje zakonodavnog okvira Državne revizorske institucije; uvođenje novih vrsta revizija, unapređenje kvaliteta revizija i obezbjeđenje kontrole kvaliteta revizija; jačanje kapaciteta Institucije; unapređenje informacionog sistema Institucije i unapređenje komunikacionih politika.

Dakle, jedan od ciljeva je i jačanje finansijske nezavisnosti i u tom smislu Odbor za ekonomiju, finansije i budžet Skupštine Crne Gore podržao je izmjene i dopune Zakona o DRI kojim se ostvaruje taj cilj, ali pocedura u Skupštini još uvijek nije završena. Očekujemo dalje razumijevanje Vlade i Skupštine, tim prije jer je jačanje kapaciteta DRI i formalan uslov daljeg pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji. Odbor za ekonomiju, finansije i budžet je ponovo demonstrirao punu podršku DRI prihvatanjem prijedloga budžeta DRI za 2013.godinu, a to je, koliko sam upoznat, podržala i nadležna Vladina komisija, što smatramo znakom razumijevanja za realizaciju zaokružene finansijske nezavisnosti DRI.

Pobjeda: Kako procjenjujete ekonomsku situaciju u Crnoj Gori i gdje su najveći rizici i kako ih smanjiti? Koji je prvi posao nove Vlade?

Ivanišević: Snažan ekonomski rast i značajan priliv direktnih inostranih investicija u periodu 2005-2008.g. sa svim pozitivnim uticajima na ekonomsku i socijalnu situaciju u Crnoj Gori, rezultirao je i nerealnim očekivanjima u sistemu javne potrošnje, a koji je iznad realnih trenutnih mogućnosti crnogorske privrede nakon smirivanja investicione ekspanzije. Zato je prihvatanje realnosti imperativ, a aktuelna društveno-ekonomska i socijalna situacija zahtijeva valorizaciju svih nacionalnih resursa i veliku posvećenost u kreiranju i vođenju adekvatne ekonomske politike.

Danas u svijetu, pored finansijske i ekonomske krize, na sceni je i ideološka kriza, kriza identiteta dostignutih vrijednosti i sve ozbiljne zemlje u svijetu grade nove modele ekonomskog udruživanja i generalno novi put u budućnosti. To treba da uradi i Crna Gora.

Pobjeda: Javni dug koji je dostigao 50 odsto BDP-a je jedan od rizika koji markiraju ne samo domaći nego i strani analitičari. Država se naglo zadužila. Koliko je po Vašem mišljenju to rizik i koja je gornja granica?

Ivanišević: Mislim da je dobar uvod za odgovor tekst koji ste objavili prije nekog vremena u kome je, vezano za učešće javnog duga u BDP evropskih zemalja, dat pregled učešća javnog duga u BDP dvadeset i sedam zemalja EU i koji iznosi preko 80%.

Ja sam jedan od onih koji smatraju da je sposobnost zemlje da upravlja dugom važnija od administrativnih utvrđivanja nekih granica do kojih bi trebalo države da se zadužuju.

Imate zemlje koje su značajno više zadužene u odnosu na te poželjne granice, a uspješno upravljaju dugom i vraćaju zaduženja, a imate i obrnute slučajeve kada ispod prosječna zaduženja stvaraju zemljama probleme.

Vjerujem da Crna Gora, ukoliko pametno iskoristi svoje resurse i pravilno usmjeri prioritete razvoja i ako pored turizma bude pravilno razvijala energetiku i poljoprivredu, zdravstveni turizam i ICT tehnologije, koji će obezbijediti značajan rast BDP, može uspješno upravljati dugom i podnijeti ovaj ili čak i veći procenat zaduženosti u odnosu na BDP.

Pobjeda: Pored nepravilnosti ima i pozitivnih stvari u reviziji Završnog računa budžeta?

Ivanišević: Već sam napomenuo da je postignut napredak u evidencijama, u kvalitetu i obimu prezentiranih podataka od strane Ministarstva finansija. Ima još takvih primjera. Istakao bih primjer Poreske uprave, čije su aktivnosti direktno uticale da, na manji ukupan obim prometa, poreska naplata bude povećana, uprkos i dalje neadekvatnom informacionom sistemu i nedostatku kvalitetnih kadrova.

Takođe, Poreska Uprava je, na prošlogodišnju preporuku DRI, ponovo formirala jedinicu za velike poreske obveznike i izvršila više kontrola što je rezultiralo povećanom naplatom pojedinih prihoda.